Napisala: Katarina Subotić
Kada govorimo o zaštiti našeg zdravlja, najveća prednost koju imamo je snažan imuni sisitem. Već je poznato savremenoj medicini da mnogi virusi, bakterije i ostale vrste mikroorganiozama žive u našem telu. Razlika je samo u tome da neki ljudi obolevaju od njih, a neki ne. Ono što se obično dešava je da naš imuni sistem slabi vremenom, iz raznih razloga, zbog čega se patogeni otmu kontroli (oni koji zive u nasem telu kao i oni koji dolaze iz spoljašnjeg okruženja).
Šta možemo učiniti da podržimo svoj imuni sistem?
1) Način života – Previše stresa će uzrokovati blaže upalne procese koji će konstantno signalizirati vašim belim krvnim zrncima da stupe u akciju. Ukoliko ovaj process traje duži vemenski period, zapaljenje će postati hronično, a imuni sistem iscrpljen. Razvićemo alergije, sporo varenje, adrenalnu insuficijenciju, itd. sto dalje može voditi do kompleksinijih zdravstvenih izazova. Nedostatak odmora i vremena za mala zadovoljstva i punjenje svojih baterija učiniće fizičko telo slabim, a energetsko polje iscrpljenim.
2) Ishrana – izbor hrane koju konzumiramo je veoma intiman i ličan, stoga neću pričati o tome šta treba da jedete, a šta ne. Ali ću vam predložiti da jedete raznoliku hranu i da osluškujete svoje telo, da razgovarate sa svojim stomakom i osećate telesne senzacije ukoliko niste sigurni oko nekog izbora; stupite u kontakt sa sobom. Posetite pijace i kupite sveže proizvedenu, po mogućstvu organsku, tek ubranu hranu punu vitamina i vibrantne energije. Hrana u supermarketima je stajala upakovana u kutije već izvesno vreme i tretirana je tako da joj se produži vek trajanja. Što duže stoji u frižiderima to ćete manje vitamina dobijati iz nje. Brza hrana –izbegavajte; sećer – izbegavajte. Čitajte etikete, naročito na gotovim proizvodima. U velikom broju slučajeva ovakva hrana u sebi sadrži aditive i veštačke boje i ukuse pa će vaša sirota jetra morati naporno da radi kako bi filtrirala sve te toksine (a potom da je prosledi vašim bubrezima). Tokom vremena, došla sam do zaključka da ono što stavljamo u (i na) svoja tela je odredjeno time koliko volimo sebe.

4) Zdrav sistem za varenje – ukoliko imate problema sa varenjem, pobrinite se o njima. Oko 80% limfnog sistema je locirano u vašim crevima. Vidite li sada zašto je ono što jedete povezano sa vašim imunim sistemom?
5) Energetski govoreći, imuni sistem pripada teritoriji druge čakre. Ovo je oblast osećanja koje imamo prema sebi, mesto na kome srećemo (ili pak ne) svoje potrebe (i ostajemo u dodiru sa onim istinskim) i na kraju, to je centar vitalnosti i seksualnosti. Kada imamo kompromitovani imuni sisitem, mi želimo takodje da pogledamo u sve ono što je gore navedeno. Ukoliko smo imali iskustvo napuštenog deteta, od velike je važnosti da poradimo na toj povredi. Ono što ne ispoljimo i iscelimo, primorani smo da nosimo unutar nase psihe i tela, a to će dodatno opteretiti nas imuni sistem. Čakra je narandžaste boje, pa će konzumiranje narandžaste hrane, nošenje narandžaste boje nekim danima pomoći da se ovaj važan centar dodatno podrži.
Hajde da sada pogledamo u naše drevne i neprocenjivo vazne prijatelje, biljke. Eonima su sa nama, pružajući nam podršku, hraneći nas i spašavajuci naše živote. Pošto ovaj članak već postaje dugačak, podeliću informacije na dva članka. U ovom ću govoriti zovi i podeliti sa vama neke recepte. To je biljka koja se MORA imati u vašoj kućnoj apoteci.

Zova je jako moćna biljka. Veoma je efikasna u preventivi gripe, pošto u sebi sadrži flavonoide koji zaustavljaju replikaciju virusa. Lekoviti delovi biljke su su bobice i cvet. Oni medjutim imaju različitu ulogu u procesu ozdravljenja: bobice zove su antiviralne, bogate antioksidantima, dok su cvetovi diaforetici ( stimulišu znojenje), diuretici (stimulišu mokrenje), relaksirajuci za nervni sistem, i blago antiviralni. U nekim zemljama bobice se smatraju otrovnim. Zapravo ako se bobice jedu sirove, njihovo seme u sebi sadrži odredjena hemijska jedinjenja koja mogu izazvati mučninu i povraćanje. Kada su skuvane(ili procesirane u tinkturi), taj efekat je u potpunosti eliminisan.
Može se upotrebljavati u obliku sirupa, čaja, džema, vina i tinkture.
Evo i nekoliko recepata!

1 kašika cveta zove
1 kašika hajdučke trave
½ kašike mente
½ kašike šipka
Stavite mešavine u posudu i prelijte je sa 1 litrom kipuće vode. Neka odstoji 20-30-min, procedite i pijte toplo. Ukoliko želite dodajte domaći sirovi med.
Sušene bobice zove
Rakija (vodka)
Med
Drugi začini kao: cimet, karamfilići, itd, po vašem slobodnom izboru.
Napunite teglu bobicama zove do pola i prelijte ih medom. Dobro promešajte, i potom dodajte alkohol (ostavite dva prsta od vrha tegle, kako bi mogli povremeno da promešate). Nakon 4-6 nedelja procedite bobice. Koristite eliksir svakodnevno u sezoni prehlade i gripa kako biste sprečili bolest, ili, kada osetite da vas počinje hvatati grip. Ako ste vec uhvatili prehladu, uzimajte cešće po supenu kašiku na svakih sat vremena. Kada se koristi na kraju prehlade ili pak u cilju preventive, tada se uzima redje, jednom ili dva puta u toku dana.
1 šolja suvih bobica zove
¼ šolje suvog šipka
2 šolje vode
1 šolju soka od višnje (opcionalo; dobro je uzeti koncentrat, sok bez šecera)
15g susenog bilja poput žalfije, timjana, ruzmarina, origana, itd.
Med
Rakija/vodka
Kuvajte bobice zove oko pola sata. Isključite vatru i dodajte ostalo bilje. Ostavite da odstoji 30 minuta. Procedite, dodajte sok od višanja, med i rakiju. Neki recepti nalažu istu količinu meda kolika je i biljna tečnost koju smo upravo napravili. Ja bih počela sa pola šolje meda i pola šolje alkohola. Probajte i nastavite da eksperimentišete dok ne dodjete do željenog ukusa. Sirup možete napraviti i gušćim tako što ćete ga duže kuvati nakon što ste dodali med. Ali vam ovo ne bih preporučila jer će enzimi meda biti uništeni kuvanjem.
Sirup držite u frižideru i iskoristite ga u roku od 6 meseci.
U drugom delu ovog članka o prevenciji govorićemo o još nekim lekovitim biljkama, kao i vitaminima i mineralima koji su važni za zdrav imuni sistem. Do tada, uživajte u svojim biljnim preparacijama!
I budite zdravi.
Katarina
Northeast School of Botanical Medicine graduate